Vodstvo u izazovnim vremenima

Lideri se u izazovnim vremenima suočavaju sa situacijama koje im mogu predstavljati prepreke prema ostvarenju važnih poslovnih ciljeva. Mogu osjećati da su pod visokim pritiskom i može se dogoditi da se taj pritisak dugo vremena ne smanjuje. Tada će najčešće svjedočiti o tome da osjećaju da su pod velikim stresom. Stres je fiziološka reakcija našeg tijela na stresor, odnosno događaj koji nam predstavlja prijetnju ili nas na neki način ugrožava. Stres kao takav ne mora sam po sebi biti negativan. Ako naučimo držati ga pod kontrolom i pomoći si u situaciji kada se događa, stres nam može biti poticajan i usmjeravati nas prema našim ciljevima. No, ako je stres intenzivan i traje predugo, on svakako utječe negativno na nas te dovodi do brojnih tegoba i poteškoća. Lideri u ovoj situaciji imaju dva izazova - jedan je brinuti se o sebi, a drugi je podržati članove svog tima da se brinu za sebe.   

Za lidera je važno, prije svega, prepoznati da različitim ljudima različite stvari predstavljaju stres. Nekome stres može predstavljati ako je napravio/la neki pogrešku. Nekome stres predstavlja novi zadatak koji će dobiti. Nekome stres može predstavljati kontakt s novim osobama s kojima treba surađivati na poslu. Kod stresa, radi se zapravo o našoj osobnoj procjeni je li nam nešto stresno, a ta procjena može se znatno razlikovati od čovjeka do čovjeka. Vrlo je važno da se lider upozna s onim što izaziva stres kod njegovih članova tima kako bi ih mogao dodatno podržati u tim situacijama. Jer, bez obzira na našu osobnu procjenu, kada jednom ipak dođe do stresa, svi doživljavamo određene simptome.  

Vrlo je važno da lider zna kod sebe i kod članova tima prepoznati znakove stresa. Prisutnost stresa može se očitovati na psihičkoj i na fiziološkoj razini, a simptomi mogu varirati od osobe do osobe.   

U sljedećoj tablici pogledajte neke od mogućih simptoma:

Kratkoročni stresovi neizbježan su dio naših života, no kad su u pitanju izazovna vremena ili krize to može biti razdoblje produljenog stresa. Dugotrajnost stresa znači da je naš organizam, točnije živčani sustav, neprestano pobuđen te se ne stignemo odmoriti i oporaviti pa dolazi do psihofizioloških poremećaja. Tada može doći i do burnouta, osjećaja preplavljenosti stresom.  Za lidera je bitno da zna prepoznati koje to situacije na poslu mogu biti indikator izloženosti dugoročnom stresu: 

• ako imamo osjećaj da nemamo kontrolu nad vlastitom karijerom 

• ako nemamo kontrolu nad vlastitim zadatcima 

• ako se osjećamo zarobljeni na poslu 

• ako moramo izvršavati zadatke za koje smatramo da ih ne bismo trebali izvršavati 

• ako radimo u konfliktnom radnom okruženju gdje su česti sukobi s nadređenima ili kolegama 

• ako postoje nerealni zahtjevi nadređenih   

• ako radimo u nesigurnom okruženju gdje su česte organizacijske promjene i bojimo se za svoje radno mjesto.  

  
  

Na koji način lideri trebaju pristupiti i olakšati sebi i članovima tima intenzivan stres koji se događa u izazovnim vremenima? 

Primjenjujući sljedeće korake, lideri će moći bolje upravljati vlastitim stresom i stresom kod članova tima koji se pojavljuje u izazovnim situacijama:   

1. Identificirati izvor stresa za svakog pojedinca. 

2. Bolje upravljati vremenom. Popisati sve zadatke i poredati ih po važnosti i hitnosti i izvršavati ih po tom redoslijedu. Tako ćemo bolje koristiti vrijeme i biti produktivniji. Redovito raditi pregled zadataka i prepoznati i pohvaliti člana tima kad se postignu važni koraci i rezultati.   

3. Napraviti vrijeme u svom rasporedu za druženje s obitelji i bližnjima. Osigurati da naši članovi tima imaju to vrijeme i ravnotežu poslovnog i privatnog. 

4. Osigurati da imamo dovoljno kontakta i socijalne podrške na poslu. Organizirati kratke neformalne pauze, popiti zajedno kavu ili organizirati zajednički ručak. 

5. Prakticirati tehnike opuštanja. Omogućiti članovima tima da se educiraju o tehnikama opuštanja.   

6. Podijeliti svoje brige s drugima i naučiti što pomaže drugima te učiti iz zajedničkih iskustava. Potražiti i stručnu pomoć psihologa, ako je potrebno, i organizirati takvu pomoć za člana tima. 

   
   

Također, zadatak je lidera da u organizaciji podrži i potakne sljedeće aktivnosti koje se tiču prevencije stresa na poslu: 

• jasno definiranje uloga i odgovornosti 

• uvažavanje potreba zaposlenika za ravnotežom posla i privatnog kroz fleksibilizaciju rada  

• jasno komuniciranje standarda, očekivanja i ciljeva 

• komuniciranje planiranih promjena i mogućih posljedica promjena na vrijeme, poštujući potrebnu prilagodbu članova tima 

• briga o edukaciji zaposlenika 

• briga o zadovoljstvu zaposlenika radnim okruženjem i klimom u organizaciji.